Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je na izbornoj skupštini u svibnju izabrala 12 novih redovitih članova, sedam dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU-a, a novi redoviti član u Razredu za društvene znanosti je povjesničar i svećenik Vojnog ordinarijata don Marko Trogrlić. Kao svećenik obnaša službu kapelana pri Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj.
Izborom don Marka Trogrlića prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik.
Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar.
Novoizabrani akademik don Marko Trogrlić, svećenik, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, desetljećima istražuje povijest Dalmacije od kraja 18. do početka 20. stoljeća. Posebnu vrijednost njegova rada čini sustavno proučavanje i analiza arhivske građe iz bečkih arhiva, koju je preveo, interpretirao i ugradio u širi kontekst dalmatinske i hrvatske povijesti.
Marko Trogrlić rođen je 1972. godine u Splitu. Redoviti je profesor u trajnom zvanju moderne i suvremene povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu. Na Sveučilištu u Beču završio je studij povijesti, gdje je 2001. u Institutu za povijest istočne Europe i doktorirao.
Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu kontinuirano održava sveučilišnu nastavu hrvatske moderne i suvremene povijesti na preddiplomskome, diplomskome i poslijediplomskome studiju. Predavao je i na doktorskome studiju povijesti na Sveučilištu u Zadru, na doktorskom studiju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i na doktorskom studiju Europskoga sveučilišta u Rimu.
Bivši dekan Filozofskog
Prof. dr. sc. Marko Trogrlić obnašao je brojne dužnosti u tijelima akademske zajednice. Među ostalim, bio je dugogodišnji pročelnik Odsjeka za povijest, član Senata i dekan Filozofskoga fakulteta u razdoblju 2009. do 2013. Od 2021. pročelnik je Centra za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu.
Bio je voditelj projekta Ministarstva znanosti "Dalmacija i bečke središnje institucije" u 19. stoljeću, a zajedno s dr. Konradom Clewingom iz Regensburga bio je 2015./2016. i voditelj projekta "Zentralstaat und Provinzverwaltung im habsburgischen Dalmatien des Vormärz", koji je financiralo ministarstvo znanosti bavarske vlade. Tijekom akademske godine 2016./2017. bio je stipendist njemačke zaklade KAAD (Bonn) za rad na projektu "Kirche und Staat im habsburgischen Dalmatien" (1815. - 1855.). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
U razdoblju od 2021. do 2025. bio je predsjednik Književnoga kruga Split. Godine 2022. izabran je za dopisnoga člana Austrijske akademije znanosti u Beču, u Razredu za filozofiju i povijest (Philosophisch-Historische Klasse).
Austrijska akademija znanosti u Beču (utemeljena 1847. godine) je u travnju 2022. izabrala prof. dr. sc. don Marka Trogrlića za svog dopisnog člana. Prof. Trogrlić je na to mjesto izabran na prijedlog Akademijina filozofsko-povijesnog razreda, a zbog svojih znanstvenih postignuća na području povijesne znanosti.
Prije izbora prof. Trogrlića, u zadnjih pola stoljeća iz Hrvatske su, s područja humanističkih znanosti, za dopisne članove Austrijske akademije znanosti bili izabrani sljedeći naši znanstvenici i sveučilišni profesori: Grga Novak, povjesničar i arheolog, izabran 1963., Josip Hamm, slavist, izabran 1964., Zdenko Škreb, germanist, izabran 1983., Radoslav Katičić, jezikoslovac, izabran 1981. te Ivan Golub, teolog, izabran 1989.
Temeljno znanstvenoistraživačko područje kojim se bavi prof. dr. sc. Marko Trogrlić jest povijest Dalmacije od kraja 18. do početka 20. stoljeća, napose u odnosu na središnje institucije vlasti u Beču, ali i na Bansku Hrvatsku. Svoje radove temelji na istraživanjima u arhivima i knjižnicama u Zadru, Splitu, Trogiru, Zagrebu, Beču, Rimu i Vatikanu.
Trogrlić je dobitnik Nagrade HAZU za znanstveni rad (zajedno s dr. sc. Stjepanom Matkovićem) za djelo "Političke bilješke Ante Trumbića 1930. - 1938." (2 sveska). Autor je i priređivač osam knjiga te 13 zbornika radova i uredničkih knjiga.
Uz pedesetak znanstvenih radova autor je triju monografija o austrijskim namjesnicima u Dalmaciji, sinteze Dalmacija i Istra u 19. stoljeću (u koautorstvu s Neviom Šetićem) te zbirke izvora Iz korespondencije Josipa Franka s Bečom: 1907. - 1910.
Osobito je vrijedna njegova sintetska studija na njemačkome jeziku o južnim Slavenima u Prvome svjetskom ratu, koja je objavljena kao poglavlje za ugledni niz Die Habsburgermonarchie 1848-1918.
Skup o kralju Tomislavu
Prošle je godine dr. don Marko Trogrlić bio jedan od organizatora međunarodnog skupa o splitskim crkvenim saborima i vladavini kralja Tomislava. Skup je održan u Splitu jer je zlatnim slovima u hrvatsku povjesnicu upisana godina 925. - godina prvoga Splitskoga crkvenoga sabora (drugi je održan 928.) i godina u kojoj je prvi put jedan hrvatski vladar, Tomislav, tituliran kao kralj. Tim je povodom Trogrlić govorio za Glas Koncila.
"O kralju Tomislavu svjedoče dokumenti splitskih crkvenih sabora (925. - 928.). Oni sadrže pisma dvojice papa i zaključke dvaju sabora sačuvane u kasnijim prijepisima u spisu pod naslovom Historia Salonitana Maior (HSM). Upravo s obzirom na njihovu kasnu tradiciju, sadržaj toga spisa i sam spis pothranjivali su skepsu u odnosu na njihovu vjerodostojnost. Historiografska znanstveno-kritička analiza papinih pisama u kojima se Tomislav dva puta titulira kao kralj Hrvata (rex Crouatorum) potvrdila je njihovu vjerodostojnost.
I baš iz tih dokumenata doznajemo da Tomislav nosi titulu kralja, da je temeljem prvoga zaključka toga sabora splitski nadbiskup postao nasljednik nekadašnje salonitanske metropolije i da baš u Splitu, gdje počivaju kosti svetoga Dujma, bude sjedište metropolita čiji su sufragani biskupi dalmatinskih i hrvatskih gradova te da je, kako doznajemo iz istih saborskih zaključaka, uređena crkvena organizacija u Hrvatskoj i Dalmaciji uz suglasnost pape Ivana X. (914. - 928.) i upravo hrvatskoga kralja Tomislava."
"Oslovljavanje hrvatskoga vladara Tomislava kao kralja iz onodobne papinske kurije upućuje na Tomislavovo stjecanje najvišega statusa u vladarskoj hijerarhiji njegova vremena - onoga kraljevskoga - kao i na položaj tadašnje Hrvatske kao jedne od europskih država koje su u svojem razvoju dosegnule najviši stupanj u skladu s ranosrednjovjekovnim shvaćanjem odnosa dviju osnovnih društvenih stvarnosti - one svjetovne i one duhovne. S druge pak strane osnivanje jedinstvene crkvene pokrajine gotovo za cijelo hrvatsko etničko područje nedvojbeno svjedoči i o tome da je ono bilo pod vrhovnom vlašću kralja Tomislava", zaključuje Trogrlić.
Nadbiskupova čestitka
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić uputio je čestitku don Marku Trogrliću povodom njegova izbora za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
"Ovo visoko priznanje potvrda je Vašega dugogodišnjeg predanog znanstvenog, nastavnog i svećeničkog rada kojim ste ostavili dubok trag kako u akademskoj zajednici, tako i u životu naše Crkve i hrvatskoga društva. Kao svećenik i redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, svojim ste znanjem, ozbiljnošću i predanošću znanstvenoj istini uistinu zaslužili ovo veliko priznanje.
Vaš izbor na članstvo u Akademiji nije samo osobna čast, nego i ponos splitske Crkve, Vojnog ordinarijata kome pripadate, akademske zajednice i svih koji prate i cijene Vaš neumorni rad, intelektualnu širinu i vjernost vrijednostima koje živite i svjedočite.
Neka Vas i dalje prati Božji blagoslov, dobro zdravlje i snaga u daljnjem znanstvenom, profesorskom i pastoralnom djelovanju, na dobro Crkve, hrvatske kulture i cjelokupnoga društva."
Foto Duje Klarić/ Cropix
