Sinoćnje otvorenje izložbe „K.I.P. 5“ privuklo je velik broj posjetitelja u Sveučilišnu galeriju potvrdivši snažan interes javnosti za studentsku umjetničku scenu. U dinamičnom spoju ideja, materijala i formi, publika je imala priliku upoznati radove 23 mlada autora na početku njihova profesionalnog puta.
Izložba je predstavila presjek aktualne produkcije studenata, među kojima su: Anamarija Aničić Kahrić, Jasmina Barbarić, Ani Bulimbašić, Matea Ćevanić, Ivana Čerina, Marko Ćurić, Lara Gojak, Vid Grgas, Roko Jelača, Nikola Jurišić, Lana Kandija Husić, Andrea Klanac, Nika Kuzmanić, Orlando Orlandini, Klaudija Maleš, Ivana Mandić, Pia Midžor, Anja Perić, Petra Perković, Nikolina Pilić, Tara Schwarz, Roko Tomić i Leonora Ugrin.
Koncepciju izložbe potpisuju profesori i suradnici: Goran Balić, Robert Jozić, Đani Martinić, Duje Matetić, Tomislav Šalov, Mirna Markotić te studentica Pia Midžor. Umjetnički postav i kontekst publici je približio prof. dr. sc. Dalibor Lovrić, autor predgovora u katalogu.
Voditeljica Sveučilišne galerije, Helena Trze Jakelić, koja je ujedno moderirala program otvorenja, istaknula je kako izložba „K.I.P. 5“ potvrđuje ulogu Galerije kao otvorenog prostora za mlade autore:
- Naš je cilj pružiti mladim autorima priliku da prvi put izlože radove u profesionalnom okruženju i osjete što znači biti dio umjetničke scene - kazala je.
Izložba „K.I.P. 5“ otkrila je širok spektar kiparskih pristupa, od klasičnih portreta i aktova do eksperimentalnih formi, fragmentarnih studija i prostorno ambicioznih instalacija. Ta raznolikost nije slučajna: rezultat je pedagoškog pristupa koji afirmira slobodu izražavanja, potiče istraživanje i omogućuje studentima da razvijaju vlastiti umjetnički jezik.
Profesor Đani Martinić, jedan od mentora studenata, ističe kako mu je cilj pružiti im slobodu da sami pronađu svoj umjetnički izraz.
- Nastojim im dati što više slobode, jer smatram da je važno da razviju sami sebe. Uključujem se tek kad vidim da je proces krenuo u krivom smjeru, i tada ih pokušavam vratiti na početak. Ne želim da studenti postanu kopije svojih mentora, cilj je stvoriti samostalne umjetnike, a ne male verzije nas - objasnio je Martinić.
Rad s generacijama koje oblikuju vlastiti umjetnički identitet nosi i izazove, osobito u vremenu u kojem su kiparske prakse sve raznolikije:
- Teško je prebacivati se između stilova i senzibiliteta, ali to je i dobro, ostajemo svježi, i mi učimo kroz njih. Prednost rada na Akademiji je što ste stalno na izvoru stvaranja. To nisu radovi oblikovani pod pritiskom društvenih normi, već iskreni, intuitivni izrazi potrebe za istraživanjem. To je prava umjetnost - kazao je.
Mentorski rad zahtijeva i stalno prilagođavanje jer, kako napominje, svaki student zahtijeva drukčiji pristup:
- Nekom je dovoljno nešto objasniti riječima, dok drugome morate pokazati konkretan primjer. Ne postoje univerzalna rješenja, radite s osobama koje su vrlo različite, i to treba poštovati.
Sam proces pripreme izložbe za njega je izazovan, ali i ispunjavajuć:
- Priznajem, bude puno muke, ali sretan sam kad vidim da su studenti uspjeli realizirati ozbiljne radove. Naravno da nisu svi podjednako uspješni, što je normalno. Uvijek im govorim: ne bojte se pogriješiti, ne morate izložiti nešto spektakularno. Važno je da stvarate. S vremenom i iskustvom doći će i zreliji, kompleksniji radovi. Ovo je faza učenja i treba je prihvatiti takvu kakva jest - zaključio je prof. Martinić.
Slično razmišlja i profesor Dalibor Lovrić, koji ističe kako pluralizam izraza nije samo estetski izbor, već temeljna vrijednost suvremene umjetnosti. U predgovoru kataloga izložbe, ali i kroz svoj pedagoški rad, naglašava odsustvo stilskih dominacija i važnost poticanja različitih kreativnih rukopisa.
- Pluralizam je danas usvojeno stajalište u suvremenoj umjetnosti, a svoje korijene vuče iz postmodernističkog pokreta 'anything goes', koji se afirmirao i u znanstvenom kontekstu. Takav pristup podrazumijeva demokraciju u umjetničkom izrazu, mogućnost da svaka ideja i svaka estetska zamisao ima pravo na postojanje, bez opresije konvencionalnih, etabliranih stilova ili normi koje često reflektiraju šire društvene ili institucionalne pritiske - pojasnio je Lovrić.
Upravo taj prostor slobode i otvorenosti omogućuje studentima da razvijaju vlastite koncepte. Neki se još uvijek oslanjaju na modernističke i klasične obrasce, što je, prema profesoru Lovriću, razumljivo i očekivano u okviru pedagoškog procesa. Drugi se već pokušavaju odmaknuti od tih uzora i traže vlastiti konceptualni izraz, s više ili manje uspjeha, no to je, kako naglašava, stvar vremena i daljnjeg razvoja:
- Pitanje je kako će uspjeti ugraditi spoznajni i konceptualni aspekt u konkretan artefakt, u nešto što ima svoju formu, značenje i autentičnost.
Osvrćući se na petu godišnju izložbu Odsjeka za kiparstvo, prof. Lovrić primjećuje određene pomake u studentskom radu, ali i kontinuirane izazove koji prate proces umjetničkog sazrijevanja:
- Mijenjaju se ljudi, mijenjaju se njihovi nazori, nekad su frustracije veće, nekad manje. Svi oni dolaze s određenim talentom, što je i razlog njihova dolaska na Akademiju, ali nije sve u talentu. Potrebna je i marljivost, ali osobito i razvoj kognitivnog aspekta, sposobnost da se ideja razvije, prepozna, uobliči. To nije uvijek jednostavno i vrlo je individualno - ustvrdio je prof. Lovrić.
U tom procesu mentori igraju ključnu ulogu. Neki, kaže, daju studentima maksimalnu slobodu, drugi ih više usmjeravaju, a i jedno i drugo ima svoju vrijednost:
- Kao u poljoprivredi riječ je o kultivaciji. Potrebno je stalno njegovanje, zalijevanje, rad i razgovor. Nije sve samo u rukama, ruke su povezane s mozgom, sa znanjem. Ljepota izraza ne dolazi iz puke imitacije, nego iz osobnosti koja je spremna i sposobna kreativno se izražavati.
Za prof. Lovrića, izložba nije samo prezentacija radova, već prostor afirmacije individualnosti i autentičnosti svakog studenta. Iako ne želi izdvajati pojedince, jer smatra da svi zaslužuju jednaku pozornost, napominje kako se već sada mogu prepoznati različiti senzibiliteti: od klasičnog, mimetičkog do suvremenog, konceptualnog izraza:
- Oni su na početku svojeg puta, u fazi prve afirmacije, i nije najuputnije sada isticati pojedince. No svatko od njih nosi nešto svoje, i svatko ima potencijal za osobni umjetnički pomak. Naš je zadatak da ih podržimo na tom putu - dodao je prof. Lovrić.
Doc. art. Filip Rogošić, prodekan za nastavu Odjela za likovnu umjetnost Umjetničke akademije službeno je otvorio izložbu i naglasio koliko su ovakvi događaji važni za studente i njihovo umjetničko sazrijevanje:
- Svaka izložba je prilika da studenti istraže sebe i svoj stil, ali i da dobiju podršku publike koja je ključna za njihov razvoj - istaknuo je.
Izložba se može pogledati do 30. svibnja 2025. godine.
