U okviru programa obilježavanja pasionske baštine "Muka kao nadahnuće" , 15. i 16. travnja s početkom u 18.30 sati u Franjevačkom klerikatu održat će se Muka Gospodina našega Isukarsta i plač matere njegove (1753), poznatije kao Gospin plač, fra Petra Kneževića, hrvatskog pjesnika i skladatelja.
Riječ je o svojevrsnom religioznom oratoriju, u tradiciji usmene narodne pjesme (osmerački katreni, s parnom rimom i cezurom iza četvrtoga sloga) i srednjovjekovnih crkvenih prikazanja (dijaloška struktura). Pjevan za korizme po Dalmaciji i BiH, u sljedeća dva stoljeća taj je pasionski spjev postignuo veliku popularnost, o čemu svjedoče mnoga izdanja izvornika i njegovih glavnih redakcija, tzv. slavonske, bosanske i dalmatinske.
Fra Petar Knežević, hrvatski pjesnik i skladatelj, u franjevački red stupio je godine 1719. na Visovcu. Filozofiju i teologiju završio je u Šibeniku. Godine 1728. postao je propovjednikom u Makarskoj, a 1730. učitelj je gramatike u Šibeniku.
Od 1732. do 1735. bio je tajnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene, zatim definitor i kustos novoosnovane dalmatinske provincije Presvetog Otkupitelja. Kratko je vrijeme upravljao Sinjskim samostanom, a veći je dio života proveo u njemu kao voditelj kora i učitelj crkvenoga pjevanja.
Knežević u svojim djelima gotovo vjerno rabi osmeračku strukturu stiha, a izraz mu je pod utjecajem narodne predaje, jako blizak narodnom pripovijedanju. Ona su stekla veliku popularnost pa se oratorij Muka Gospodina našega Isukrsta i plač majke njegove i danas pjeva po crkvama u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini, a neke su njegove pjesme ušle u pučku molitvenu predaju. Tiskana su u Veneciji. Kneževićeva rukopisna ostavština čuva se u samostanu Čudotvorne Gospe Sinjske. U glazbenim djelima predstavnik je franjevačkog baroka 18. stoljeća. Njegovu hrvatsku misu, Missa u Harvatski jezik, Anđelko Klobučar je obradio za orgulje i četveroglasni zbor.
