1993. godine vraća se u Hrvatsku gdje pokušava nastaviti istraživanja iz molekularne biomedicine usprkos minimalnim uvjetima za rad. U početku karijere često i sam godišnji odmor koristi za istraživanja u inozemnim laboratorijima kako bi nešto naučio i objavio koji rad. Također, radio je na različitim institutima i sveučilištima; Max Planck Institutu (Gottingen i Tubingen), na Imperial Collegue u Londonu, Ludwigovom institutu u Upsali, te na University of Calirofnia u San Diegu. Za te boravke dobiva stipendije: EMBO, ESF, Fulbright i sl.
Kroz karijeru je objavio više od 50 radova visoke citiranosti. Ako se izuzmu konzorcijski radovi s više stotina ili tisuća autora (na nekim od tih radova je i sam autor) tu su i dva najcitiranija rada našeg Sveučilišta ikada na kojima je profesor Terzić prvi ili podijeljeno prvi autor s više od 1700 i 1500 WoS citata.
Na radu: „Gut microbiota carcinogen metabolism causes distal tissue tumours“ koji je nedavno objavljen u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature (impact factor-a 51) istraživanja su provođena oko 7 godina. Ta je istraživanja financirala Hrvatska zaklada za znanost. Najveći dio pokusa napravila je dr. sc. Blanka Milić Roje te je prvi autor na radu, a uz nju u istraživanju su sudjelovale kolege sa Sveučilišta, KBC-a i Zavoda za javno zdravlje: Eleonora Mastrorilli, Ana Kovačić, Lana Sušak, Ivica Ljubenkov, Elena Ćosić, Katarina Vilović, Antonio Meštrović, Emilija Lozo Vukovac, Viljemka Bučević-Popović, Željko Puljiz i Ivana Karaman.
Važan dio analiza napravile su kolege s Njemačkog EMBL-a dr. sc. Michael Zimmerman, dr. sc. Eleonora Mastrrilli i doktorandica Boyao Zhang koje su naši splitski znanstvenici susreli na jednoj konferenciji i dogovorili zajednički dovršetak projekta.
U radu su pokazali da bakterije crijeva pretvaraju nitrozamin N-Butyl-N-(4-hydroxybutyl) nitrozamine u još opasniju kemikaliju koja se nakuplja u stjenci mokraćnog mjehura gdje uzrokuje rak. Bakterije koje mogu raditi takvu pretvorbu postoje i kod ljudi, s time da ih neki ljudi imaju više, a neki manje. Zbog toga je moguće, da su zbog različitog sastava bakterija u crijevima, različiti ljudi različito skloni nekim tumorima, ali to treba provjeriti kroz dodatna istraživanja.
Stoga je kroz istraživanje:
- opisan novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora i
- otvoren put prema kliničkoj primjeni ovog otkrića.
Poveznica na rad: "Gut microbiota carcinogen metabolism causes distal tissue tumours"
