Prezentacija monografije TOPONIMIJA OTOKA KORČULE autorice prof. emerite Marine Marasović-Alujević održat će se u petak, 12. 12. u 12 sati u dvorani Marka Marulića na Filozofskom fakultetu.
Knjigu će promovirati dr. sc. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i prof. dr. sc. Srećko Jurišić s Odsjeka za talijanski jezik i književnost.
U monografiji je obrađeno 1220 toponima otoka Korčule. Korpus imena autorica je sakupila prema katastarskom planu, starijim i novim kartama, dosadašnjoj onomastičkoj literaturi te fizičkim obilaskom terena uz razgovor s lokalnim stanovništvom. Imena su naglašena prema izgovoru izvornih govornika. Toponimi su precizno locirani te semantički i etimološki obrađeni. Velika većina imena, što je bilo i za očekivati, hrvatskog je postanja. Aloglotska imena, u pravilu romanska, klasificirana su prema jezičnim slojevima. Slijedi semantička analiza koja je pokazala motivaciju toponima koja često nije transparentna, jer neki od apelativa koji su motivirali toponime više se ne upotrebljavaju u govoru, pa time ni njihova etimologija više nije jasna. Primjerice, toponim Pod omiš čuva stari apelativ koji se odnosi na brdo ili veliku stijenu. Stara riječ vas sačuvala se samo u toponimiji i odnosi se na naseobine s više kuća (Podvasje). Oklad je 'kamenom ograđen prostor' pa je termin prepoznatljiv u toponimu Oklade. Dunaj je 'otvoren bunar, lokva' (Dunaj), dok je apelativ kanat u značenju 'brdski pašnjak' sačuvan u toponimu Kantulišća. Zabilježeni su i neki pridjevi koji su sačuvali stara značenja, npr. zli 'loš' (Zli stup, Zlinje). Dragotinjica je ime područja s iznimno kvalitetnom zemljom. Ime sadrži pridjev drag koji čuva značenje 'dragocjen, vrijedan'. U starom prijedlogu vȑhu koji je u korčulanskom govoru značio 'preko' autorica pronalazi podrijetlo imena Vrnik (*Vrhnik), otoka koji se nalazi nasuprot uvale Račišće u Lumbardi, a koje pučka etimologija iz istog razloga vezuje uz imenicu branik. Kod određenog broja imena autorica se nije složila s etimologijom navedenom u dosadašnjoj toponomastičkoj literaturi, pa je ponudila novo rješenje kao na primjer: Račišće, Smokvica, Lumbarda, Brna, Unišća, Hober, Sestrice, Vinačac, Brgulja itd. Autorica je izradila i kartu toponima koja je priložena monografiji.
