Izvanredni profesor dr. sc. Ante Mandić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu započeo je dvogodišnji istraživački boravak na britanskom University of Surrey, jednom od vodećih svjetskih sveučilišta u području turizma, koje je u području Hospitality & Tourism Management prema Shanghai ranking ljestvici rangirano kao drugo u svijetu. Boravak ostvaruje zahvaljujući prestižnom programu Marie Skłodowska-Curie Actions Postdoctoral Fellowship, financiranom iz programa Horizon Europe, koji se smatra jednim od najkonkurentnijih međunarodnih programa za istraživače. Tijekom sljedeće dvije godine istraživat će kako načela cirkularne ekonomije mogu pridonijeti razvoju održivijeg i otpornijeg turizma, s posebnim naglaskom na učinkovitije korištenje resursa, smanjenje negativnih učinaka razvoja i prilagodbu klimatskim promjenama.
- Ovakvi projekti nisu nagrada za dosadašnji rad, nego, prije svega, odgovornost. Europska komisija ulaže značajna sredstva jer očekuje da istraživanje proizvede nova znanja koja će pomoći društvu u rješavanju konkretnih izazova. Mislim da je evaluatore privukla činjenica da projekt ne promatra održivost kao skup lijepih načela, nego kao pitanje upravljanja. Danas svi govore o održivosti i cirkularnoj ekonomiji, ali vrlo mali broj destinacija zna kako ih doista provesti u praksi. Moj projekt upravo pokušava zatvoriti taj jaz između politike, znanosti i stvarnog upravljanja destinacijama. Razvijamo modele koji neće završiti u ladici ili znanstvenom radu, nego će pomoći donositeljima odluka da donose kvalitetnije, transparentnije i dugoročno održivije odluke. Mislim da Europa danas upravo takva istraživanja traži - smatra naš sugovornik.
Na University of Surrey surađivat će s profesorom Xavierom Fontom, jednim od vodećih svjetskih stručnjaka za održivi turizam, a stečena znanja i međunarodne suradnje planira povezati s daljnjim razvojem istraživanja na Sveučilištu u Splitu.
- U znanosti institucije jesu važne, ali ljudi su još važniji. Profesor Xavier Font jedan je od istraživača koji je posljednjih 20-ak godina oblikovao način na koji danas razmišljamo o održivom turizmu. Kada imate priliku raditi s takvim ljudima, ne učite samo nove metode ili teorije. Učite kako postavljati velika pitanja. Mislim da je to najveća vrijednost međunarodne znanosti. Ona vas prisiljava da iziđete iz lokalnih okvira i da vlastite ideje testirate u društvu ljudi koji postavljaju najviše standarde. Takvo okruženje vrlo brzo pokaže koliko su vaše ideje doista dobre - pojašnjava profesor Mandić.
Napominje i kako međunarodna suradnja nije jednosmjerna ulica. Hrvatska je, kaže, zbog intenziteta razvoja turizma, jedno od najzanimljivijih europskih “laboratorija” za istraživanje održivosti.
- Iskustva koja smo razvijali kroz suradnju s Ministarstvom turizma i sporta, hrvatskim destinacijama i međunarodnim organizacijama mogu biti jednako vrijedna europskoj znanstvenoj zajednici koliko su nama vrijedna iskustva vodećih svjetskih istraživača. Upravo zato vjerujem da najbolja znanost nastaje kroz partnerstvo, a ne kroz jednostavan prijenos znanja - tvrdi.
Cirkularna ekonomija
Zanimalo nas je i kako bi rezultati istraživanja mogli pomoći turističkim destinacijama poput Splita i Dalmacije.- Posljednjih desetljeća turizam se uglavnom razvijao kroz logiku rasta. Više gostiju, više smještaja, više investicija. Taj je model donio brojne koristi, ali istodobno je stvorio i ozbiljne pritiske na prostor, prirodne resurse i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Danas je jasno da samo povećavanje turističkog prometa više ne može biti jedino mjerilo uspjeha. Cirkularna ekonomija nudi potpuno drukčiju filozofiju razvoja. Njezino je temeljno pitanje kako stvoriti veću vrijednost uz manju potrošnju resursa. Drugim riječima, kako turizam može postati učinkovitiji, otporniji i korisniji za lokalnu zajednicu, a ne samo veći - navodi ovaj stručnjak za turizam.
A taj Projekt CircTourEU upravo pokušava odgovoriti na to pitanje. Razvit će se, kaže nam profesor Mandić, metodologija koja će omogućiti destinacijama da objektivno procijene koliko su njihove turističke politike doista cirkularne, gdje gube resurse i gdje postoje najveće prilike za promjene.
Za Split i Dalmaciju, prema njegovu mišljenju, to nije akademska rasprava, nego razvojno pitanje.
- Naše destinacije već osjećaju posljedice klimatskih promjena, pritiska na prostor, infrastrukturu i lokalne zajednice. Dugoročno neće pobjeđivati destinacije koje privuku najveći broj turista, nego one koje budu znale najbolje upravljati vlastitim resursima. Mislim da će upravo kvaliteta upravljanja postati najvažnija konkurentska prednost turističkih destinacija u idućim desetljećima - uvjeren je.
Klimatske promjene i održivost danas su među najvećim izazovima turizma. Zanimalo nas je koje promjene očekuju turističke destinacije u idućem desetljeću.
Iskorak
- Mislim da će najveća promjena biti promjena načina razmišljanja. Dugo smo turizam promatrali kao industriju koja se prvenstveno bavi privlačenjem gostiju. U budućnosti će jednako važno biti upravljanje prostorom, prirodnim resursima i kvalitetom života ljudi koji u destinacijama žive. Klimatske promjene taj proces dodatno ubrzavaju. Više nije dovoljno reagirati kada se problemi pojave. Destinacije morati planirati deset ili dvadeset godina unaprijed, koristiti podatke, scenarije razvoja i umjetnu inteligenciju kako bi razumjele posljedice današnjih odluka. Zapravo mislim da najveći izazov više nije znanstveni, nego institucionalni. O mnogim problemima već danas znamo dovoljno. Ono što često nedostaje jest sposobnost sustava da to znanje pretvori u javne politike i konkretne odluke - komentira naš sugovornik, uvjeren da će upravo sposobnost upravljanja promjenama razlikovati uspješne od manje uspješnih destinacija.On smatra kako je hrvatska znanost u ovom području posljednjih godina napravila značajan iskorak. Imamo istraživače koji objavljuju u vodećim svjetskim časopisima, sudjeluju u međunarodnim projektima i aktivno oblikuju globalne rasprave o održivom turizmu, što prije desetak godina nije bilo uobičajeno.
- Međutim, najveći izazov nije kvaliteta pojedinaca. Ona postoji. Izazov je izgraditi sustav koji će takve pojedince umrežavati, podupirati i omogućiti da njihov rad proizvodi još veći učinak. Vrhunska znanost nije rezultat individualnog talenta, nego kvalitetnog istraživačkog ekosustava. Vjerujem da Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati međunarodni primjer dobre prakse upravo zato što je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Ako uspijemo razviti modele koji će istodobno povećavati kvalitetu života lokalnog stanovništva, čuvati prirodni kapital i održavati konkurentnost destinacija, tada nećemo biti zanimljivi samo kao turistička zemlja, nego i kao zemlja koja proizvodi znanje. Upravo bi to trebao biti cilj hrvatske znanosti u području turizma - ne pratiti svjetske trendove, nego sudjelovati u njihovu oblikovanju - poentira profesor Mandić.
Foto: Privatna snimka, Jakov Prkić/Cropix
