Splitsko sveučilište u potpunosti podupire aktivnosti Europske komisije koja je kao dio svoje Strategije rodne ravnopravnosti 2020.-2025. iskazala posvećenost promicanju rodne ravnopravnosti u istraživanjima i inovacijama. No, tema rodne ravnopravnosti Sveučilištu u Splitu poznata je odavno, a posebice zadnjih godina kada je poduzeto niz mjera i aktivnosti za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti kao dio procesa HRS4R Izvrsnosti ljudskih resursa u istraživanju te posebno donesene Politike protiv diskriminacije i uznemiravanja kao i Protokol o postupanju i mjerama zaštite od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Senat Sveučilišta u Split una svojoj je sjednici u studenom 2021. usvojio Plan rodne ravnopravnosti 2021.- 2027. Donošenje Plana te spomenute Politike i Protokola te njihova primjena doprinijelo je stvaranju poticajnog okruženja za podnošenje prijava na različite oblike uznemiravanja koje su studentice podnijele na ponekim sastavnicama Sveučilišta. Pokretanje stegovnih postupaka s ciljem zaštite studenata koji su izloženi uznemiravanju omogućeno je upravo donošenjem Protokola i Politike protiv diskriminacije i uznemiravanja na Sveučilištu u Splitu koji se primjenjuju na svim sastavnicama Sveučilišta u Splitu i temeljem kojih su na svim sastavnicama imenovana Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja kojima studenti i zaposlenici mogu podnijeti prijavu u koliko su žrtve diskriminacije i uznemiravanja. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Centar za savjetovanje studenata izradili su edukativni video kojim se nastoji osvijestiti sve zaposlenike/ce i studente Sveučilišta u Splitu o važnosti sprečavanja svih oblika diskriminacije i uznemiravanja na Sveučilištu.
Osim mjera Europske komisije, Sveučilište u Splitu kao dio alijanse Europskog sveučilišta mora (SEA-EU); "cijeni i priznaje društva u kojima prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, međusobno poštivanje, pravda, solidarnost, puna integracija osoba s invaliditetom i pripadnika manjinskih skupina, jednakost žena i muškaraca" te kao punopravni član alijanse Sveučilište u Splitu sudjeluje u svim aktivnostima vezanim uz promicanje i jačanje kulture rodne ravnopravnosti.
Temeljem provedene analize zasnovane na relevantnim podacima Sveučilište je prepoznalo četiri strateška područja: rodna ravnopravnost u institucijskim procesima, rodna ravnopravnost u istraživanju, rodna ravnopravnost u učenju i poučavanju, te institucijska kultura rodne ravnopravnosti uz harmonizaciju osobnog života i poslovnih obveza.
Svako strateško područje ima nekoliko podciljeva, s predloženim aktivnostima i odgovornostima za provedbu. Tako će Sveučilište kroz strateško područje rodne ravnopravnosti u institucijskim procesima, između ostalog, na godišnjoj razini kontinuirano pratiti i objavljivati podatke o spolnoj zastupljenosti studenata, zaposlenika, njihovom napredovanju i sudjelovanju u aktivnostima, promicati edukacije za rukovoditelje na različitim razinama upravljanja vezano uz politike i provedbu plana rodne ravnopravnosti, poticati prijave žena na rukovodeće pozicije ili pak s druge strane, poticati prijavljivanje muškaraca na nenastavne (administrativne) pozicije itd.
Drugo strateško područje rodna ravnopravnost u istraživanju za cilj ima povećati rodnu dimenziju u istraživanjima. To se osobito odnosi na integraciju spolne/rodne analize u sadržaj istraživanja i inovacija s ciljem dobivanja relevantnijih i vrjednijih rezultata. Tako nas očekuje poticanje znanstvenih i umjetničkih projekata i istraživanja o spolnim i rodnim temama, edukacije koje osvješćuju rodnu perspektivu u istraživanjima, promocija nacionalnih i europskih programa poticanja žena u znanosti (npr. Women in Adria, Nacionalni program stipendiranja "Za žene u znanosti" 2021., Mamforce i Dadforce), itd.
Strateško područje rodna ravnopravnost u učenju i poučavanju namijenjeno je široj javnosti (zajednici) i bavi se podizanjem znanja o rodnoj ravnopravnosti putem studijskih programa i edukacija u okviru cjeloživotnog učenja. Tako će se raditi na povećanju broja tematskih cjelina fokusiranih na rodne teme unutar studijskih programa, poticati integriranje tema rodne ravnopravnosti u programe cjeloživotnog učenja, poticati odrađivanje stručne prakse u sklopu Udruga ili nevladinih organizacija koje u svom radu obrađuju teme rodne ravnopravnosti te mnoge druge aktivnosti.
Zadnje strateško područje; institucijska kultura rodne ravnopravnosti uz harmonizaciju osobnog života i poslovnih obveza za ciljeve ima edukaciju o posljedicama nasilja nad ženama kao i rodno/spolno uvjetovanog nasilja u cjelini, otklanjanje rodno utemeljenih stereotipa, predrasuda i praksi koje potiču rodnu neravnopravnost. Također, između ostalog kroz ovo strateško područje raditi će se na osiguranju radnog okruženje koje omogućuje zaposlenicima harmoniziranje poslovnih i životnih obveza i odgovornosti kao što je fleksibilizacija radnih uvjeta na Sveučilištu te razvoj dopunskih sustave usluga i podrške koji osiguravaju ravnopravan razvoj karijera žena i muškaraca, poticanje korištenja roditeljskih dopusta za očeve.
Na kraju nekoliko statističkih podataka:
- na studijske programe svih razina studija na Sveučilištu u Splitu u akademskoj godini 2022./2023. bilo je upisano 10.868 žena što je 58,9 % ukupnog broja upisanih studenata,
- zastupljenost žena i muškaraca na Sveučilištu već od 2012./2013. akademske godine u strukturi nastavnika i suradnika angažiranih u nastavi bila je podjednaka i imala je tendenciju potpune ravnopravnosti,
- angažman temeljem ugovora o djelu također pokazuje gotovo ravnomjeran udio muškaraca i žena, s nešto većim udjelom žena, a koje su angažirane na navedeni način u punom radnom vremenu,
- prema podacima o rodnoj strukturi znanstveno-nastavnog osoblja na 11 sastavnica, Akademiji i 4 Odjela Sveučilišta u Splitu, uočava se vertikalna neravnoteža prema spolu. Analizom stanja utvrđeno je da iako žene prevladavaju u ukupnom broju zaposlenih na Sveučilištu (57,2%), primjećujemo kako muškarci dominiraju u znanstveno-nastavnim zvanjima red. profesora u trajnom zvanju, te nešto manje u zvanjima red. profesora (prvi izbor), izvanredni profesor i docent,
- nerazmjer je uočen i u udjelu žena u najvišim upravljačkim pozicijama (prodekani, dekani, rektori, prorektori).
- osim navedenog postoji i nerazmjer broja žena i muškaraca u pojedinim područjima, osobito veći udio muškaraca u znanstveno-nastavnim zvanjima u tehničkim znanostima (71%), a veći udio žena u društvenim (60%), prirodnim (56%) i biotehničkim (55%) znanostima.
