Samostan svete Klare u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i splitski Književni krug organizirali su koncem rujna znanstveno-stručni skup o temi "50 godina izdavačke kuće Symposion iz Splita - Život i djelo sestre Marije od Presvetog Srca".
Anka Petričević, poznatija kao Sestra Marija od Presvetoga Srca, bila je redovnica strogo klauzurnog reda klarisa, hrvatska književnica i prevoditeljica. Klarise su prije više od 800 godina osnovali asiški sveci Frane i Klara, koji su svoje redovnice od milja nazivali "siromašnim gospođama". U Splitu su prisutne već sedam stoljeća i u puku su poznate kao sestre koje ne izlaze vani, a mnogi dolaze k njima, na njihova vrata, po pomoć, savjet, utjehu i molbu za molitvu, koje će saslušati iza dvostrukih rešetaka.
Sestra Marija rođena je 2. siječnja 1930. u Lovreću, a preminula je 23. srpnja 2023. u Splitu, u 94. godini života. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu (1955.) i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove (1975.) u Zagrebu. Od 1956. živjela je u Samostanu svete Klare u Splitu, a zavjete u redu klarisa položila je 1961. godine.
Kad je sestra Marija od Presvetoga Srca preminula, iz Društva hrvatskih književnika, čiji je član godinama bila, napisali su da je ona jedna od najuglednijih pjesnikinja duhovne poezije, autorica više od dvadesetak zbirki poezije, koja se u studentskim danima kretala u krugu Tina Ujevića.
Godine 1975. utemeljila je biblioteku asketsko-mističnih djela Symposion te je bila njezina dugogodišnja urednica. U sklopu Symposiona uredila je gotovo 140 naslova, među kojima i brojne svoje knjige, ponajviše poezije ali i drugih književnih vrsta, poema, dramskih radova, monografija te knjiga pjesničke i autobiografske proze.
Nakon smrti sestre Anke Petričević, prigodni in memoriam u listu Vijenac napisao je hrvatski književnik Đuro Vidmarović, koji je istaknuo da ako "govorimo o književnosti kršćanskog nadahnuća, tada je smrt uzela najveće ime suvremene hrvatske poezije".
Vidmarović piše kako je njezin književni opus velik, neobično velik ako se znade da je najveći dio života, a zapravo cijeli kreativni vijek, provela u zajednici zatvorenog tipa.
Prijateljstvo s Tinom
"Ta ograničenja nisu bila prepreka za ostvarivanje plodnoga književnog rada, a kada tomu dodamo njezin prevodilački opus, ostajemo 'bez daha'. Prevela je gotovo cijelu literaturu mističnog kršćanstva s francuskog na hrvatski jezik. Gotovo je neshvatljivo kako je ta časna sestra klarisa, iz svoje zatvorene samostanske ćelije, intelektualno i duhovno obuhvatila cijeli svijet. Učinila je toliko dobrih prijevoda i objavila toliko vrijednih knjiga da se to može usporediti s djelatnosti nekog instituta."Zanimljiv je i Vidmarovićev osvrt na njezino prijateljevanje s velikim Tinom. "Naša javnost zaboravila je na činjenicu da je Anka Petričević posljednja osoba koja je pripadala društvu najvećega hrvatskog pjesnika Tina Ujevića. Štoviše, poznat kao ženomrzac, Tin Ujević dopustio je jedino Anki Petričević da se priključi njegovim sustolnicima. Bilo je to vrijeme kada je tek završila studij francuskog jezika i objavila prvu zbirku stihova, koja je oduševila velikog pjesnika. Bilo je predviđeno da nastavi studij u Parizu, a potom sveučilišnu karijeru u Zagrebu..." No ona se odlučila za samostanski život, gdje se cijeli život borila za bolji svijet, za svijet ljubavi, poniznosti, praštanja, bogoljublja i domoljublja.
Program znanstveno-stručnog skupa u povodu 50. godina Symposiona započeo je misnim slavljem, koje je u samostanu klarisa u Splitu predvodio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
Nadbiskup je kazao da sestra Marija nije pobjegla od svijeta, nego je svoj život posvetila molitvi upravo za svijet i njegove potrebe. Posebno plodno bilo je njezino pisano stvaralaštvo: knjige i meditacije nadahnute osobnim iskustvom vjere, koje su mnogima bile duhovni lijek.
Poglavarica splitskog samostana, časna majka Dolores Mandić, istaknula je doprinos sestara klarisa duhovnom i kulturnom životu grada Splita kroz molitvu, izdavaštvo i razne druge aktivnosti unutar samostana. Zaključila je zahvalom sudionicima skupa i izrazila nadu da će simpozij biti plodonosan te pridonijeti daljnjem promicanju djela i nasljeđa sestre Marije.
Izdvajamo neke naglaske sa znanstvenog stručnog skupa kako ih donosi internetska stranica Splitsko-makarske nadbiskupije. Predavanje "Symposion: od Platona do sestre Marije od Presvetog Srca" održao je novi dekan splitskog KBF-a prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. Polazeći od antičkoga pojma symposiona, objasnio je kako je platonovski model "gozbe riječi" i promišljanja o ljepoti i ljubavi našao svoj odjek u viziji sestre Marije, koja je kroz biblioteku Symposion ponudila "duhovnu gozbu" Riječi, spajajući asketsko iskustvo i kršćansku novost.
Osobni portret
Branka Buljan, nećakinja sestre Marije, u predavanju "Život u očima duše Anke Petričević" donijela je osobni i obiteljski portret redovnice i pjesnikinje: od djetinjstva u Lovreću, puta do redovničkog poziva, preko bolesti i duboke vjere, do ostvarenja sna o slobodnoj Hrvatskoj. Naglasila je i njezinu podršku kulturnim inicijativama te ulogu u očuvanju hrvatske baštine. Vesna Ujević u predavanju "Anka Petričević i Tin Ujević" podsjetila je na kratke, ali značajne susrete dvoje pjesnika te analizirala paralele u njihovim životima i poetikama, razgraničivši stvarno poznanstvo od kasnije stvorene "legende".Prof. dr. sc. Mijo Nikić u predavanju "Tajna mističnog života" opisao je mistiku kao potpuno predanje Božjoj milosti s ciljem da Krist živi u čovjeku. Podsjetio je na Rahnerovu tvrdnju da će 21. stoljeće ili biti mistično ili ga neće biti te povezao doprinos sestre Marije i biblioteke Symposion u promicanju mističnog iskustva.
Prof. dr. sc. Mladen Parlov u izlaganju "Blažena Djevica Marija u misli sestre Marije od Presvetog Srca" istaknuo je središnje mjesto marijanske duhovnosti u njezinu životu i djelu, napose kroz niz knjiga posvećenih Bogorodici u kojima je Marija prikazana kao prva učenica i suradnica u otkupljenju, pa i suotkupiteljica.
Izv. prof. dr. sc. Marina Kljajo-Radić u izlaganju "Mistični lirizam kao korelativ katoličkoj poetici" smjestila je opus sestre Marije u povijesni kontekst katoličke književnosti te pokazala kako njezina religiozna poezija mističnog lirizma, nastala u klauzuri, svjedoči o iskustvenom sjedinjenju s Bogom i afirmira mističnost kao "objektivni korelativ" katoličkoj poetici.
Zaključimo s Vidmarovićem kako se Anka Petričević upisala u red vodećih ličnosti hrvatskoga kulturnog života 20. stoljeća. Ona je jedna od velikih žena koje je dao naš narod. "Sa smrću Anke Petričević s povijesne je scene otišao naraštaj pjesnika koji su obilježili hrvatsku poeziju 20. stoljeća. Njezin cjelokupni opus očekuje stručno vrednovanje kako bi dostojno bilo uključeno u hrvatski književni kanon."
Foto: Vojko Bašić/Cropix, Privatna snimka
