Tjedan struke na SOSS-u: 'Inženjeri ostaju ključni pokretači modernog društva'

Piše Marijeta Babik

Tjedan struke splitskog Sveučilišta u punom je jeku na Sveučilišnom odjelu za stručne studije (SOSS). U sklopu programa održan je okrugli stol Odsjeka za elektrotehniku pod nazivom “Budućnost treba inženjere”, koji je okupio nastavnike, stručnjake iz industrije i studente s ciljem rasprave o stanju u struci, izazovima modernog tržišta rada i smjeru u kojem se razvija inženjersko obrazovanje.
Odsjek za elektrotehniku danas ima dva preddiplomska i jedan diplomski studijski smjer, 13 zaposlenih nastavnika te 28 vanjskih suradnika iz industrije. Upravo ta povezanost s gospodarstvom bila je jedna od glavnih tema rasprave. Sudionici okruglog stola, dr. sc. Marko Vukšić, Ivica Lovrić i Toni Jončić, predstavili su presjek razvoja odsjeka, trenutne projekte i planove za budućnost.
Kako je naglasio Ivica Lovrić, jedan od ključnih ciljeva je dodatno ojačati vezu između akademskog sustava i gospodarstva. - Cilj nam je produbiti suradnju između Sveučilišnog odjela za stručne studije, posebno Odsjeka za elektrotehniku, i gospodarstva kako bismo studentima omogućili kvalitetno i suvremeno obrazovanje, a industriji osigurali kompetentne inženjere - istaknuo je Lovrić.

Spoj teorije i prakse

Jedna od temeljnih filozofija nastave na odsjeku jest kombinacija teorijskog znanja i praktične primjene. Prema riječima predavača, ta dva aspekta znanja ne mogu funkcionirati odvojeno.
- Teorija pokazuje idealne modele i sustave, dok praksa otkriva njihova ograničenja - smetnje, nelinearnosti i faktore koje teorija često pojednostavljuje. Zato je važno da studenti što ranije počnu povezivati teoriju s praksom - - objašnjava Lovrić. 

Upravo na toj ideji temelji se model učenja learning by doing. Riječ je o pristupu koji uključuje četiri faze: konkretno iskustvo, reflektivno promatranje, apstraktnu konceptualizaciju i aktivno eksperimentiranje. Drugim riječima, studenti najprije nešto naprave, zatim analiziraju što se dogodilo, povezuju to s teorijskim konceptima i na kraju ponovno testiraju naučeno.
Nastavni proces na Odsjeku za elektrotehniku zato je strukturiran kroz kombinaciju predavanja, auditornih i laboratorijskih vježbi, seminara i praktičnih projekata. Nakon teorijskog dijela slijede laboratorijske vježbe, simulacije i projektni zadaci koji studentima omogućuju dublje razumijevanje koncepata te dugoročnije pamćenje gradiva.
Posebna pažnja posvećuje se upravo projektima u suradnji s industrijom.
- Suradnja s gospodarstvom izuzetno je važna jer studentima omogućuje rad na stvarnim problemima i projektima iz prakse. Na taj način znanje koje stječu tijekom studija odmah dobiva konkretnu vrijednost -  dodaje Lovrić. 

Laboratoriji otvoreni za studente

Velik dio nastave odvija se kroz laboratorijski rad. Model laboratorijske nastave predstavio je Toni Jončić, naglasivši da studenti imaju pristup i fizičkim i virtualnim laboratorijima.
- Svaki student tijekom studija dolazi u doticaj s laboratorijskim radom. Važno nam je da studenti rade s opremom i eksperimentiraju, rekao je Jončić. Upravo zbog toga laboratorijska oprema nije zaključana niti strogo ograničena. Studenti imaju pristup opremi i izvan nastave. Potičemo ih da sami istražuju, vježbaju i razvijaju projekte jer se upravo kroz takav rad najviše uči - dodaje.

Takav pristup studentima omogućuje da razvijaju praktične vještine koje su često presudne prilikom zapošljavanja.
Završni dio okruglog stola bio je rezerviran za otvorenu raspravu o budućnosti struke. Sudionici su govorili o potrebama tržišta rada, očekivanjima poslodavaca, ali i o sve prisutnijem utjecaju umjetne inteligencije.
Iako mnoge industrije strahuju od automatizacije i promjena koje donosi razvoj umjetne inteligencije, dr. sc. Marko Vukšić smatra da u elektrotehnici zasad nema razloga za zabrinutost.

- Pratimo razvoj tehnologije i situaciju na tržištu. Trenutno naše područje nije značajno pogođeno umjetnom inteligencijom jer su sustavi s kojima radimo izuzetno osjetljivi, a rizik je prevelik da bi se njihovo upravljanje u potpunosti prepustilo umjetnoj inteligenciji - istaknuo je Vukšić.
Prema njegovim riječima, AI će se u industriji najčešće koristiti kao alat za podršku, primjerice u analizi podataka ili programiranju, dok će ključne odluke i dalje zahtijevati stručnost i iskustvo inženjera.

Uspjeh ovisi o pojedincu

Rasprava je zaključena komentarima predstavnika struke iz publike, koji su iznijeli i vlastita iskustva iz industrije.
- Radio sam u pomorskoj industriji, vojsci i industrijskim postrojenjima, ali i kao predavač. Imao sam priliku vidjeti studente koji izlaze s ovog studija i mogu reći da stručni studiji nude kvalitetan i vrlo upotrebljiv kadar, istaknuo je jedan od sudionika.

Ipak, dodaje kako je presudan trenutak onaj u kojem studenti postanu svjesni da će uskoro morati živjeti od vlastitog rada.
- Taj trenutak je svojevrsni filter. Studij daje dobre temelje, ali daljnji uspjeh ovisi o pojedincu, njegovom radu, motivaciji i spremnosti na učenje.
Poruka okruglog stola bila je jasna: uz kontinuirani razvoj tehnologije i rastuću potrebu za stručnim kadrom, inženjeri i dalje ostaju ključni pokretači modernog društva. A za studente koji su spremni učiti, raditi i prilagođavati se, budućnost u ovoj struci i dalje izgleda vrlo obećavajuće.

Foto: Jakov Prkić/Cropix