Jedan od najuglednijih fizičara današnjice i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2025., profesor John Matthew Martinis, 8. srpnja dolazi u Split, gdje će mu Sveučilište u Splitu dodijeliti počasni doktorat, svoje najviše akademsko priznanje. sa Sveučilišta u Kaliforniji u Santa Barbari
Svečanost će se održati u velikom amfiteatru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, nakon čega će profesor Martinis održati javno predavanje „From Prehistoric Qubits to Building a Useful Quantum Computer“, u kojem će predstaviti razvoj kvantnog računarstva i ri od prvih znanstvenih spoznaja do današnjih pokušaja izgradnje praktičnog kvantnog računala.
Počasni doktorat dodjeljuje mu se za izniman doprinos znanosti, obrazovanju i međunarodnom ugledu akademske zajednice. Na Sveučilištu u Splitu ističu kako dodjela ima posebno značenje i zbog njegovih hrvatskih korijena.
Naime, njegov otac Ivo, inače ribar, rođen je u Komiži na otoku Visu, a djed Mate kao dječak je emigrirao u SAD. Sam Martinis više je puta istaknuo kako je ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo i da mu je drago što može biti povezan s više od jedne zemlje.
- Otac mi je iz Hrvatske. Majka mi je rođena u SAD-u, ali i njena obitelj potječe iz obližnjeg kraja, zaboravio sam točno mjesto. Ali zanimljivo je da je njezina obitelj bila u dalekom srodstvu s Nikolom Teslom. To mi je divno, zato što mi je on jedan od uzora. Tesla je fiziku elektriciteta pretvorio u industrijski proces, pa danas imamo sustave rasvjete i elektroenergetske sustave koje svi koristimo. Tesla je praktičan izumitelj u tom smislu, i to mi se sviđa. Mislim da i ja imam tu crtu - ispričao je fizičar.
Martinis je jedan od pionira eksperimentalne kvantne fizike i kvantnih tehnologija. Nobelovu nagradu za fiziku 2025. podijelio je s američkim znanstvenicima Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom za otkrića makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnim supravodljivim sklopovima, istraživanja koja su postavila temelje današnjim kvantnim računalima.
Predvodio Googleov proboj
Svjetsku je pozornost privukao kao voditelj Googleova istraživačkog tima koji je 2019. predstavio procesor Sycamore i demonstrirao takozvanu kvantnu nadmoć, pokazavši da kvantno računalo može riješiti određeni problem u svega nekoliko sekundi, dok bi klasičnom superračunalu za isti zadatak bile potrebne tisuće godina.Iako je riječ o jednom od najpoznatijih znanstvenika današnjice, Martinis ističe kako ga Nobelova nagrada nije promijenila.
- Znanost radite zbog radosti otkrivanja, zbog razgovora o novim rezultatima i uzbuđenja kada nešto novo otkrijete. To je najveća nagrada. Naravno, lijepo je primiti Nobelovu nagradu, ali ona nije razlog zbog kojeg se bavite znanošću - rekao je u razgovoru za Euronews.
Govoreći o budućnosti kvantnog računarstva, Martinis smatra kako se svijet nalazi na pragu nove tehnološke revolucije.
- Danas možemo graditi dovoljno snažna kvantna računala koja izvode ozbiljne izračune, pokreću algoritme i omogućuju nam da razumijemo kako funkcioniraju. Područje je sazrelo, ali najveći izazovi tek su pred nama - kaže nobelovac.
Važnost mladih istraživača
- Mladi znanstvenici donose energiju, nove ideje i hrabrost. Ono što nam sada treba jesu strpljenje i suradnja između sveučilišta, tvrtki i država kako kvantna tehnologija ne bi ostala samo u laboratorijima, nego pronašla primjenu u medicini, sigurnosti podataka, energetici i brojnim drugim područjima. Kvantna budućnost više nije teorija, ona je već u rukama mladih - poručio je.Nakon što je dobio Nobela, Martinis je dospio središte pozornosti i zbog svojih hrvatskih korijena. Nakon što su ga pojedini grčki mediji proglasili znanstvenikom grčkog podrijetla, odlučio je razjasniti svaku dvojbu.
- Ja nisam grčko-američkog podrijetla, nego hrvatskog - rekao je kroz osmijeh.
Dolazak jednog od najutjecajnijih svjetskih fizičara u Split stoga predstavlja ne samo veliko priznanje za Sveučilište u Splitu, nego i jedan od najznačajnijih znanstvenih događaja godine u Hrvatskoj.
Foto: Cropix, FB Volim Komižu, UC Santa Barbara
