Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja

Znanstveni utjecaj

Znanstvena produktivnost, odnosno zastupljenost radova s afilijacijom sveučilišta u bazama podataka jedan je od glavnih pokazatelja utjecaja znanstveno-istraživačkog rada nekog sveučilišta. Uz broj radova, citiranost je jednako važan kvantitativni pokazatelj kojim se određuje utjecaj.
 
Prikaz znanstvene produktivnosti Sveučilišta u Splitu u ovom poglavlju temelji se na podacima baze Web of Science Core Collection (dalje WoSCC) s pripadajućim citatnim indeksima: Science Citation Index Expanded, Social Sciences Citation Index, Arts & Humanities Citation Index, Conference Proceedings Citation Index (SCI & SSH), Book Citation Index (SCI & SSH), Emerging Sources Citation Index. Obuhvaća petogodišnje vremensko razdoblje od 2018. do 2022. Podaci su preuzeti posljednjim ažuriranjem baze (datum) putem alata InCites.
 
Znanstvena produktivnost Sveučilišta u Splitu od 2018. do 2022. u bazi WoSCC (izvori podataka InCites i WoSCC).
  2018 2019 2020 2021 2022 UKUPNO
BROJ RADOVA 1012 1044 1037 1119 1012 5224
CNC 1,16 1,25 1,01 1,26 1,15 1.17
BROJ CITATA 1541 4395 8638 13524 17303 45.941
PRVIH 10% 136 146 124 129 90 625
PRVIH 1% 20 27 14 21 15 97
HIGHLY CITED PAPER 10 12 8 17 12 59
MEĐUNARODNA SURADNJA (%) 564 (56&) 599 (57%) 541 (52%) 568 (51%) 548 (54%) 2.820 (54%)
*Category Normalized Citation Impact - indeks znanstvenog utjecaja 

U navedenom razdoblju (U razdoblju od 2018. do 2022. godine) objavljena su 5224 rada, koji su ukupno citirani 45 941 put (tablica --). Da bi se odredio utjecaj znanstvenog rada, koriste se različiti kvantitativni pokazatelji poput broja radova ili citata, a u slučaju usporedbe različitih znanstvenih područja ili institucija koriste se pokazatelji koji su normalizirani, odnosno usklađeni s trendovima određenog znanstvenog područja. Jedan od njih je CNCI (eng. Category Normalized Citation Impact), kojeg se može prevesti kao indeks znanstvenog utjecaja. Izračunava se dijeljenjem broja citiranih dokumenata s očekivanim brojem citata za radove koji pripadaju istoj vrsti dokumenta, godini objave i području. Indeks znanstvenog utjecaja vrijednosti jedan (1) predstavlja svjetski prosjek, pa se vrijednosti koje su veće od jedan smatraju natprosječnima, a one koje su manje od jedan ispodprosječne.
Nadalje, 625 znanstvenih radova je ušlo u kategoriju 10 posto najcitiranijih radova uspoređujući radove u određenoj predmetnoj kategoriji, iste vrste dokumenata u određenoj godini. Prema istim kriterijima, 97 znanstvenih radova ulazi u kategoriju 1 posto najcitiranijih radova.
Visoko citiranim radovima (eng. highly cited papers) pripada jedan posto radova s najvećim brojem citata objavljenih na razini jedne godine u određenom području te se smatraju pokazateljima znanstvene izvrsnosti i vrhunske izvedbe. Ukupno 59 radova (1,1 posto) splitskih znanstvenika nalazi se u toj prestižnoj kategoriji.
Međunarodna suradnja znanstvenika Sveučilišta u Splitu tijekom godina je zadržala kontinuitet te se svake godine otprilike polovica radova objavi u suradnji s inozemnim autorima.
Ukupno gledano, prema podacima iz tablice, vidljivo je da je znanstvena produktivnost Sveučilišta u Splitu kontinuirano iznadprosječna te je njegova vrijednost najmanje 1, a najviše 25 posto veća u odnosu na svjetski prosjek. Indeks znanstvenog utjecaja Sveučilišta prema znanstvenim područjima detaljnije je prikazan u nastavku poglavlja.
Znanstveni časopisi Sveučilišta u Splitu
NAZIV ČASOPISA/
IZDAVAČ
ISSN 1. god. izlaženja
Acta Mathematica Spalatensia
Faculty of Science, Department of Mathematics
2623-6125 2018.
Bašćinski glasi: Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak
Academy of Arts
1330-1128
2584-4509
1991.
Crkva u svijetu
Catholic Faculty of Theology
0352-4000
1848-9656
1966.
Croatian Medical Journal
University Schools of Medicine: Zagreb, Split, Rijeka
0353-9504
1332-8166
1992.
Cross Cultural Studies Review
University of Split, Centre for Cross-Cultural and Korean Studies Faculty of Humanities and Social Sciences
2671-65X 2019.
Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti
Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
2787-4761 2021.
International Journal for Engineering Modelling
Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy
Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval Architecture
1330-1365
1849-8671
1993.
Journal of Communications Software and Systems (JCOMSS)
Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval Architecture
1845-6421
1846-6079
2005.
Management - Journal of Contemporary Management Issues
Faculty of Economy
1331-0194
1846-3363
1996.
Služba Božja : liturgijsko-pastoralna revija
Catholic Faculty of Theology
0037-7074
1849-1057
1960.
ST Open (overlay+ journal)
University of Split
2718-3734 2019.
Školski vjesnik - časopis za pedagoška i školska pitanja
Faculty of Humanities and Social Sciences
0037-54X
1848-0756
1952.
Transactions on Maritime Science - ToMS
Faculty of Maritime Studies
1848-3305
1848-3313
2012.
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Faculty of Humanities and Social
1846-9426
2459-5128
2008.
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu
Faculty of Law
0584-9063
1847-0459
1963.

Prikaz udjela znanstvenih radova Sveučilišta u Splitu u bazi WoSCC prema OECD područjima znanosti (izvor InCites).  
 U bazi WoSCC u razdoblju od 2018. do 2022. godine objavljeno je ukupno 5299 radova s afilijacijom Sveučilišta u Splitu. Najveći broj radova zastupljen je u području prirodnih znanosti, u kojem je objavljeno više od trećine ukupnog broja radova (slika 1). Slijede biomedicinske znanosti, a zatim inženjerstvo i tehnologija. Tri navedena područja čine više od 80 posto ukupne znanstvene produktivnosti, a svi pripadaju STEM području.

Prikaz udjela radova Sveučilišta u Splitu u časopisima prema faktoru odjeka časopisa. 
 
Vidljivo je da radovi Sveučilišta u Splitu najčešće pripadaju prvom kvartilu (Q1), odnosno objavljeni su u 25 posto časopisa s najvišim faktorom odjeka u određenom predmetnom području. U 2019. godini čak polovica objavljenih radova pripada prvom kvartilu (Q1), što je gotovo ostvareno i u 2022., kad tu pripada 42 posto radova. Oko 70 posto radova sa Sveučilišta u Splitu pripada prvom (Q1) ili drugom kvartilu (Q2) u odabranom petogodišnjem razdoblju.
 
U slučaju izračunavanja CNCI indeksa za skup dokumenata, on je jednak prosječnoj vrijednosti CNCI indeksa za sve dokumente skupa. Na slici 3. prikazan je indeks znanstvenog utjecaja  Sveučilišta u Splitu u odnosu na hrvatski prosjek. Vidljivo je da je indeks znanstvenog utjecaja u 2019. godini iznosi 1,25 te nadmašuje nacionalni prosjek za 25 posto. Iako je vidljiv trend pada u 2020. godini, svejedno je njegova vrijednost iznadprosječna, a već sljedeće godine doseže vrijednost ostvarenu u 2019 godini.

CNCI  (indeks znanstvenog utjecaja) za radove Sveučilišta u Splitu u razdoblju od 2018. do 2022. godine uspoređen s hrvatskim prosjekom (izvor InCites).
 

Indikator CNCI (indeks znanstvenog utjecaja) za radove Sveučilišta u Splitu u razdoblju od 2018. do 2022. godine (izvor InCites).
  

Petogodišnji prosjek vrijednosti CNCI indeksa za radove Sveučilišta u Splitu prikazan je na slici 5. Tri od šest područja imaju iznadprosječnu vrijednost: agronomija i veterina (1,33), medicina i zdravstvo (1,26) i prirodne znanosti(1,23).

Znanstvenici Sveučilišta u Splitu koji se ubrajaju među 2% najutjecajnijih znanstvenika na svijetu na osnovi cijele karijere prema metodologiji Sveučilišta Stanford (SAD) i podacima iz baze podataka Scopus
Znanstvenik/ca Fakultet Godina nazočnosti na popisu 2% najutjecajnijih znanstvenika na svijetu*
2019. 2020. 2021. 2022.
FRANO BARBIR FESB DA DA DA DA*
ANTE MUNJIZA FGAG DA DA DA DA*
ANA MARUŠIĆ MEF DA DA DA DA*
OGNJEN BONACCI FGAG DA DA DA DA
DAMIR VUKIČEVIĆ PMF DA DA DA DA
MLADEN MILOŠ KTF DA DA DA DA
SANDRO NIŽETIĆ FESB DA DA - DA
MATKO MARUŠIĆ MEF DA DA DA DA
IGOR JERKOVIĆ KTF DA DA DA -
DRAGAN POLJAK FESB DA DA DA DA
VLASTA BONAČIĆ KOUTECKY CENTAR STIM-REI - DA - -
*Zvjezdica označava znanstvenike koji su bili među 1% najutjecajnijih na svijetu.

Znanstvenici Sveučilišta u Splitu koji se ubrajaju među 2% najutjecajnijih znanstvenika u prethodnoj godini prema metodologiji Sveučilišta Stanford (SAD) i podacima iz baze podataka Scopus
Znanstvenik/ca Fakultet* Godina nazočnosti na popisu 2% najutjecajnijih znanstvenika na svijetu
2019. 2020. 2021. 2022.
Frano Barbir FESB Da* Da* Da* Da†
Ante Munjiza FGAG Da* Da* Da* Da†
Ana Marušić MEFST Da* Da* Da* Da†
Ognjen Bonacci FGAG Da* Da* Da* Da†
Damir Vukičević PMF Da Da* Da* Da†
Sandro Nižetić FESB - Da* Da* Da†
Igor Jerković KTF Da Da Da Da
Ozren Polašek MEFST - - Da* -
Ivana Novak MEFST - - Da* -
Ivana Kolčić* MEFST - - Da Da†
Zenon Pogorelić MEFST - Da Da Da
Andrina Granić PMF - - - Da
Damir Sekulić KIF - - - Da
Ivan Galić MEFST - - - Da
Josip A. Borovac MEFST/SOFZ - - - Da
*Zvjezdica označava znanstvenike koji su bili među 1% najutjecajnijih na svijetu.

Imate pitanje? Tu smo!